U Tuzli se otvoreno govori o vezama pojedinih policajaca s kriminalnom grupom Beriza Kabilovića

Hapšenje inspektora Amira Karabegovića iz MUP-a USK koji se sumnjiči za trgovinu drogom otvorilo je pitanje potrebe reforme policije. Prema važećim pravilnicima Karabegović je i dalje u radnom odnosu, pripada mu 85 posto plate sve dok se ne okončaju disciplinski, ili krivični postupak.

– Ja sam zagovornik pojednostavljenja procedura i mjera kako bi u ovakvim slučajevima policajce mogli odmah odstraniti iz policije. Bila bi to snažna poruka ostalim kolegama, pa ako se u krivičnom postupku ne dokaže odgovornost sve se može nadoknaditi. Ovako, oni koji bi se kroz rad u policiji bavili nezakonitim radnjama osjećaju da imaju zaštitu sistema, smatra Mujo Koričić policijski komesar u USK –a.

Nije ovo prvi put da se u USK policajci hapse zbog trgovine drogom. Pao je čak i bivši komesar Ramo Brkić koji je i osuđen. Prije posljednjeg hapšenja u MUP-u USK je suspendovan i jedan policajac kojeg su snimile kamere dok radi s drogom.

– On je još u radnom odnosu. Kažnjen je za narušavanje ugleda policije, a za nešto više neophodno je dokazati da je na snimku sto posto bila droga. Za mene bi recimo sam snimak na kojem postoji gestikulacija „šmrkanja“ bio dovoljan da taj ne radi u policiji, ali u praksi nije tako, za Patriju kaže Koričić.

Policajci su u BiH hvatani i na granici. Kasnije ih je sud oslobodio. Tu sreću nije imao policajac iz KS Muhamed Bajrić koji je uhvaćen s dva kilograma marihuane. U Sarajevu je zabilježen i slučaj hapšenja policajca koji je tokom potjere njegovih kolega za njim kroz prozor automobila izbacio drogu. U Tuzli se otvoreno govori o vezama pojedinih policajaca s kriminalnom grupom Beriza Kabilovića. U pismu otpisanih policajaca se spominju čak i imena onih koji su u policiju primljeni iako su hapšeni zbog korištenja i stavljanja u promet droge.

– Pravila koja imamo kažu da je validna dokumentacija koja potvrđuje da se prijestupniku brisala izrečena kazna. U praksi mi znamo da na prijemnom imamo osobu koja ne zaslužuje policijsku uniformu, ali kada bih ga ja kao komesar eliminirao bio bih suočen s tužbom. Zato, zaista smatram da trebamo raditi na promjeni propisa, pooštriti provjere, ali i povećati odgovornost neposrednih rukovodilaca u policiji, kaže Koričić.

S ovim je saglasan ministar unutrašnjih poslova FBiH Aljoša Čampara. On dodatni problem vidi u činjenici da se veoma malo uradilo na depolitizaciji policije.

– Problem je što političari koji predstavljaju vlast nikako da shvate kako ne trebaju da koriste svoj položaj kako bi utjecali na rad policije. Problem su i oni iz opozicije koji to rade na drugi način. Ja sam za to da naredni korak u depolitizaciji policije bude ukidanje pozicije ministra unutrašnjih poslova. Policijom treba da rukovodi samo komesar i da za svoj rad odgovara parlamentu ili skupštinama kantona, kaže Čampara.

Iako tvrdi da je u policiji puno više časnih i poštenih službenika smatra kako i oni moraju učiniti napor više da se profesionalizuje njihov rad.

– Nekada se stekne dojam da su previše opterećeni vlastitom pozicijom i da spletkare jedni protiv drugih zbog činovanja. To im oduzima vrijeme i energiju da se još uspješnije bore protiv kriminala, ali i narušava ugled policije, kaže Čampara.

Depolitizacija policije u smislu koji zagovara Čampara ima podršku predstavnika međunarodne zajednice. A da se nešto mora raditi pokazuje i situacija iz RS-a. Aktuelna je tema privatizacije policije kako bi se vršio pritisak na novog gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića koji je porazio SNSD. S druge strane MUP RS-a je obilježen i pojedincima za koje se javno tvrdilo kako prikrivaju i učestvuju u trgovini drogom. Najeklatantniji primjer je svjedočenje bivšeg dilera kojeg su nakon izlaska iz zatvora vrbovali da ponovo radi. Vrbovali su ga policajci.

– Došao sam s odsluženja kazne. Oni su pratili ko izlazi iz zatvora. Pet dana kasnije pojavili su mi se na vratima. ’Ajmo na piće.’ Nisam znao o čemu ćemo pričati. Bio sam na uslovnoj i zato nisam odbio. Odmah su mi stavili do znanja: ’Pazi, možemo ti namontirati šta hoćeš. Dođem, donesem 100 grama heroina i kažem – njegovo je. I ti si gotov“, svojevremeno je ispričao Aleksandar Ninković.

Strašnije od toga je što je inspektor koji ga je tjerao da za njega prodaje drogu vjerovao da koncept kriminala i korupcije u RS-u počiva na matrici omiljene pjesme lidera SNSD-a Milorada Dodika, „ne može nam niko ništa“.

“Ja mogu staviti štand heroina ispred Boske, k’o ovi što kokice prodaju“, rekao je banjalučki inspektor bivšem osuđeniku, uvjeren da se takva ponuda ne odbija i sasvim siguran u svoju nedodirljivost. „Vidjećeš, ne može ti niko ništa. Vodim te kod šefa, on ti garantuje da ćeš moći raditi“, uvjeravao je inspektor-diler vodeći se očigledno dotadašnjom praksom policijskih prljavih poslova s drogom.

Ko je „šef“ nije se saznalo uprkos provedenoj istrazi i sudskom procesu koji je uslijedio. 

Izvor: Tuzlanski.ba/Nap.ba

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *