Čije će “glave pasti” prije smjene Gordane Tadić: Tužilaštvo BiH krenulo na oponente političkih nalogodavaca

Nakon njegovog povlačenja sa mjesta predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Bosne i Hercegovine, požalio se prije nekoliko dana sada već bivši prvi čovjek bh. pravosuđa Milan Tegeltija, uslijedit će pokušaj smjene aktuelne glavne državne tužiteljice Gordane Tadić.

Takvu procjenu Tegeltija je pokušao potkrijepiti tezom da iza njegove smjene stoji Stranka demokratske akcije (SDA), koja, tvrdi on, nastoji uspostaviti kontrolu nad pravosuđem. U tome ga nije omela ni činjenica da su njega i Gordanu Tadić kao ključne sporne karike pravosudnog sistema prepoznale i međunarodne institucije, te strani pravni eksperti.

Provjerili smo na zvaničnoj internet-stranici SDA, te smo utvrdili da se među organima te stranke ne nalaze OSCEOHRDelegacija Evropske unije ili Ambasada SAD-a, međunarodne organizacije i institucije koje su kritizirale rad pravosuđa i pozivale na Tegeltijinu smjenu.

Iz SDA smo dobili negativan odgovor na upit o tome da li su sutkinja Joanna Korner ili pravni eksperti Reinhard Priebe i Kees van der Weide evidentirani kao članovi te stranke. Ukoliko je utvrđivanje pravosudnih anomalija i identificiranje odgovornih za postojeće katastrofalno stanje zapravo samo pokušaj SDA da uklone Tegeltiju i Tadić, jedina razumna pretpostavka bi bila da su navedeni renomirani pravni eksperti članovi te stranke. Međutim, ispostavilo se da nisu, a iz pouzdanih diplomatskih izvora saznajemo da nemaju apsolutno nikakvu vezu sa SDA, niti sa bilo kojom drugom političkom opcijom u BiH.

Izdvajanjem Gordane Tadić kao sljedeće u nizu pravosudnih zvaničnika čija je smjena neophodna Tegeltija nije potvrdio tezu o postojanju namjere da se uspostavi politička kontrola nad pravosuđem, već je zapravo potvrdio postojanje politički kontrolirane interesne skupine u pravosudnom sistemu, koju personificiraju upravo dosadašnji šef VSTV-a i glavna državna tužiteljica, a na koju su domaća javnost i međunarodni predstavnici upozoravali.

Da pravosudni vrh radi u interesu politike, ponajbolje svjedoče vrlo selektivni progoni političkih oponenata i zvaničnika koji predstavljaju prijetnju realizaciji interesa tih političkih struktura koje kontroliraju pravosuđe, te istovremeno amnestiranje zvaničnika koji pripadaju tim strukturama.

 Mnoge će glave pasti prije nego što mene smijene – rečenica je koja se prepričava u hodnicima Tužilaštva BiH, a koju je, navodno, izrekla glavna državna tužiteljica Gordana Tadić.

Da je krenula po sve ili ništa i to prije Tegeltijine smjene, u trenucima kada se počela topiti većina u VSTV-u koju je kontrolirao donedavni šef Vijeća, potvrđuju i aktivnosti Tužilaštva BiH u proteklim mjesecima.

Samo u nepuna dva mjeseca su podignute dvije optužnice protiv direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH Osmana Mehmedagića. Obje je podigao tužilac Oleg Čavka, kojem je te predmete, zaobilazeći automatski sistem za upravljanje predmetima, dodijelila Tadić.

Jedna optužnica je proizašla iz “anonimne krivične prijave”, za koju se, prema iskazima osobe koja ih je dostavila – Amine Ohranović, ispostavilo da iza nje stoji federalni ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara.

Predmet koji se odnosi na lažno prijavljivanje Mehmedagića, a kojeg je formiralo Tužilaštvo Kantona Sarajevo, izuzelo je naknadno Tužilaštvo BiH, odnosno tužilac Oleg Čavka. Na upit Faktora o statusu tog predmeta, koji je dostavljen još sredinom novembra, iz Tužilaštva BiH još nije stigao odgovor.

Druga optužnica protiv direktora OSA-e, institucije koju je Tegeltija optužio za njegovu diskreditaciju, podignuta je prije nekoliko dana, a odnosi se na imenovanje članova Komisije Vijeća ministara BiH za odlučivanje po žalbama u predmetima sigurnosnih provjera. Pored Mehmedagića, optuženi su ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić i službenik OSA-e Muriz Druškić.

Procijenio je Čavka da je sporan Mehmedagićev prijedlog da se za člana Komisije ispred OSA-e imenuje Druškić, koji je u međuvremenu stekao uvjete za penziju. Bilo bi vrlo uzbudljivo čuti koji zakon ili drugi relevantan propis je prekršen tim činom, a još bi uzbudljivije bilo čuti kako je iz optužnice, ukoliko su u konkretnom slučaju prekršeni zakoni, izostavljen predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, koji je potpisnik Odluke o imenovanju Komisije.

Čavka ima neobičnu sklonost za izostavljanje iz optužnica ili amnestiranje zvaničnika i kadrova bliskih Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) BiH, strankama koje se dovode u vezu sa kontrolom nad pravosuđem. Tako je u oktobru ove godine Čavka obavijestio javnost da je obustavio istragu u predmetu koji se odnosio na prodaju diploma, koju su dokumentirali novinari Žurnala, jer je procijenio da “ne postoje osnovi sumnje da je počinjeno krivično djelo”. Iza ustanove koja se bavila prodajom diploma se, podsjetit ćemo, nalaze osobe bliske HDZ-u BiH.

Jedan od prvih poteza Tužilaštva BiH u tom predmetu bila je odluka o obustavljanju istrage protiv tadašnjeg HDZ-ovog zamjenika ministra sigurnosti Mije Krešića i novinara Mate Đakovića. Obojica su, podsjetit ćemo, rođaci glavne državne tužiteljice Gordane Tadić.

Nakon što je na prijedlog SDA imenovan za novog ministra sigurnosti BiH, Selmo Cikotić je postao veoma interesantan Tužilaštvu BiH. Pored već podignute optužnice u predmetu koji se odnosi na imenovanje članova Komisije za odlučivanje po žalbama u predmetima sigurnosnih provjera, iz te institucije je saopćeno da će “ponovo razmotriti” navodnu ulogu Cikotića u ratnim zločinima u Bugojnu.

Zbog navodnog krivičnog djela iz 2011. i 2012. godine Tužilaštvo BiH je 10. decembra podiglo optužnicu protiv bivšeg ministra sigurnosti Sadika Ahmetovića. Zanimljivo je da su se u Tužilaštvu BiH prisjetili devet godina starog navodnog krivičnog djela nakon što su u Srebrenici, gdje je Ahmetović vodio kampanju “Moja adresa: Srebrenica”, otkrivene izborne prevare u režiji SNSD-a i Socijaldemokratske partije (SDP).

Petnaestog decembra je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu i protiv najviše rangiranog bošnjačkog kadra u Državnoj agenciji za istrage o zaštitu (SIPA) Vahidina Šahinpašića. On se tereti da je u svojstvu v.d. načelnika Kriminalističko-istražnog odjela SIPA-e izdao naredbu da se locira i liši slobode Josip Šimić Đinđić. Pored Šimića Đinđića, svjedoci u ovom predmetu su Gordana Tadić i bivša potpredsjednica VSTV-a Ružica Jukić.

Po nalogu Tužilaštva BiH je u okviru predmeta “Respiratori” privođen i federalni premijer Fadil Novalić, za kojeg je traženo određivanje pritvora i izricanje mjera zabrane. Za članove HDZ-ove ministre u Vladi Federacije BiH, koji su u procesu nabavke spornih respiratora imali slične uloge, nisu zatražene slične mjere. Novalić je u konačnici optužen da se “udružio radi činjenja krivičnih djela”, dok je HDZ-ova dopremijerka Jelka Milićević optužena za mnogo blaže krivično djelo – nesavjestan rad u službi.

Na meti Tužilaštva BiH se našao i bivši ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, koji je u javnosti prepoznat kao najoštriji kritičar postojećeg pravosuđa.

Apelaciono vijeće Suda BiH je prije nekoliko dana ukinulo presudu kojom je državni tužilac Božo Mihajlović osuđen na pet godina zatvora za navodni nesavjestan rad u službi. Prema optužnici, Mihajlović je nesavjesno postupio u vršenju službene dužnosti tužioca i to propuštanjem nadzora nad radom svoje daktilografkinje, koja je od polovine novembra 2006. radila u Tužilaštvu BiH. Široj javnosti je Mihajlović postao poznat kao tužilac koji je vodio predmet protiv predsjednika Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića.

Istovremeno Tužilaštvo BiH nije osjetilo nikakvu potrebu da istraži navode o počinjenim ozbiljnim krivičnim djelima pri nabavci i izgradnji poljske bolnice u RS-u ili u slučaju propasti mostarskog Aluminija, mnogo su šutljivi po pitanju istrage uloge premijera RS-a Radovana Viškovića u činjenju i prikviranju ratnih zločina, dok su se baš potrudili da obesmisle optužnicu u predmetu “Referendum“. O sudbinama predmeta koji se odnose na propast banaka u entitetu RS malo se zna, ali se zna da je, primjera radi, iz predmeta “Pavlović banka” izostavljen njegov glavni akter – predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

Uprkos takvim okolnostima, u kojima činjenice dokazuju postojanje političke kontrole nad pravosuđem, čelnici tog sistema, smijenjeni i oni koji bi to mogli biti, negiraju takve optužbe, te za svoju diskreditaciju, uvjetovanu vlastitim postupcima, optužuju SDA.

Da su promjene u pravosuđu neophodne, ne samo kadrovske već i sistemske, ukazuje i međunarodna zajednica, a naročito Evropska unija koja je te promjene nametnula kao jedan od uvjeta za dodjeljivanje kandidatskog statusa BiH. Protiv tih reformi su, podsjetit ćemo, upravo oni kojima se fakturiše odgovornost za kontroliranje pravosuđa, a to su SNSD i HDZBiH, ali i nekoliko predstavnika iste interesne skupine iz Sarajeva.

Izvor: Faktor.ba

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *