Preko100 miliona radnika, moraće da pronađe drugačije zanimanje do 2030. godine

Globalno tržište rada ubrzano se mijenja. Dok s jedne strane milioni ljudi ostaju bez posla, s druge se većina poslova rapidno mijenja.

Najnovija istraživanja ukazuju da će mnogi poslovi izgledati potpuno drugačije, kao i da će mnogi zaposleni morati u potpunosti da promijene zanimanja. Ocjena je da će više od 100 miliona radnika, ili jedan od 16, morati da pronađe drugačije zanimanje do 2030.

Kompanija McKinsey u svojoj analizi navodi da je možda najočigledniji uticaj Covida na tržište rada u dramatičnom porastu broja radnika koji rade na daljinu. Uzimajući u obzir posao na daljinu kojem ne pada produktivnost, otkrili su da bi oko 20 do 25 odsto radne snage u naprednim ekonomijama moglo raditi od kuće između tri i pet dana nedjeljno.

To, kako kažu, predstavlja četiri do pet puta više rada na daljinu nego prije pandemije i moglo bi podstaći veliku promjenu u geografiji rada, jer se pojedinci i kompanije iz velikih gradova premještaju u predgrađa i mala mjesta.

Neke kompanije, kako ističu, već planiraju prelazak na fleksibilne radne prostore. Kao rezultat toga može se smanjiti potražnja za restoranima i maloprodajom u gradskim sredinama i za javnim prevozom.

Iako će se putovanja i turizam za slobodno vrijeme ponovo oporaviti nakon krize, McKinsey procjenjuje da se oko 20 procenata poslovnih putovanja, najunosnijeg segmenta za avio-kompanije, možda neće vratiti. To bi imalo značajne efekte na zapošljavanje u komercijalnom vazduhoplovstvu, aerodromima, ugostiteljstvu i uslugama prehrane.

Još jednu veliku promjenu doživjela je e-trgovina. U 2020. godini udio e-trgovine porastao dva do pet puta više od stope prije korone.

Otprilike tri četvrtine ljudi koji prvi put koriste digitalne kanale tokom pandemije kažu da će nastaviti da ih koriste i kada se stvari vrate u normalu, prema istraživanjima kompanije “McKinsey Consumer Pulse” sprovedenom širom svijeta.

Druge vrste virtuelnih transakcija, poput telemedicine, bankarstva na mreži i streaming zabave, takođe su uzele maha. Onine ljekarske konsultacije porasle su više nego desetostruko između aprila i novembra 2020. Ove virtualne prakse mogu donekle propasti kako se ekonomije ponovo otvore, ali će vjerovatno nastaviti znatno iznad nivoa viđenog prije pandemije.

Prelazak na digitalne transakcije podstakao je rast poslova isporuke, transporta i skladišta. U Kini su poslovi u e-trgovini, isporuci i na društvenim mrežama porasli za više od 5,1 miliona tokom prve polovine 2020. godine.

Roboti umjesto ljudi

Dva načina na koja su preduzeća kontrolisala troškove i ublažavala nesigurnost tokom krize su usvajanje automatizacije i redizajniranje radnih procesa. Podaci o proizvodnji robotike u Kini premašili su nivo prije pandemije već do juna 2020. godine.

Mnoge kompanije su primjenile automatizaciju i vještačku inteligenciju (AI) u skladištima, prodavnicama prehrambenih proizvoda, pozivnim centrima i proizvodnim pogonima kako bi smanjile broj ljudi na radnom mjestu. Istraživanje otkriva da će radna mjesta sa visokim nivoom ljudske interakcije vjerovatno najbrže usvojiti automatizaciju i AI.

Mnogi će morati da mijenjaju zanimanja

S obzirom na očekivanu koncentraciju rasta radnih mjesta u zanimanjima sa visokim platama i opadanja u zanimanjima sa niskim platama, obim i priroda tranzicije radne snage potrebne u godinama koje su pred nama biće izazov, navodi se u istraživanju.

Kako navode, širom osam fokusnih zemalja (Kina, Francuska, Nemačka, Indija, Japan, Španija, Velika Britanija i Sjedinjene Države) više od 100 miliona radnika, ili jedan od 16, moraće da pronađe drugačije zanimanje do 2030. godine.

U svom istraživanju otkrili su da će nakon pandemije ne samo veći udio radnika vjerovatno morati da pređe dva platna razreda, već i da će otprilike polovini biti potrebne nove, naprednije vještine za prelazak na zanimanja jedan ili čak dva platna razreda više.

Kombinacija vještina potrebna među radnicima se promijenila. Na primjer, udio vremena koje njemački radnici provode koristeći osnovne kognitivne vještine može se smanjiti za 3,4 procentna poena, dok će se vrijeme provedeno uz korištenje socijalnih i emocionalnih vještina povećati za 3,2 procentna poena.

U Indiji će se udio ukupnog radnog vremena utrošenog koristeći fizičke i ručne vještine smanjiti za 2,2 procentna poena, dok će vrijeme posvećeno tehnološkim vještinama porasti za 3,3 procentna poena.

Radnici u zanimanjima sa najnižom platnom stopom koriste osnovne kognitivne vještine i fizičke i ručne vještine 68 procenata vremena, dok u srednjoj zaradnoj grupi upotreba ovih vještina zauzima 48 procenata vremena.

Evropi i Sjedinjenim Državama će veći broj radnika sa nižim obrazovanjem, pripadnika etničkih manjinskih grupa i žena vjerovatno morati da promjeni zanimanja poslije pandemije. Slično tome, potreba za profesionalnim promjenama više će pogoditi mlađe radnike nego starije radnike, a pojedince koji nisu rođeni u Evropskoj uniji više od radnika rođenih u zemlji, prenosi Blic.

Izvor: blic

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *