BORBA EKO AKTIVISTA SVE VAŽNIJA: Nažalost naše vlasti će i u budućnosti pokušavati prodavati naše najvrjednije resurse

Prošle sedmice Mreža ekoloških udruženja EKO BIH  i mreža Eko HUBova Misli o prirodi uputile su otvoreno pismo Ambasadi Slovenije u Sarajevu kao reakciju na tekst koji je objavljen u Hrvatkoj u kojem se govori da se iz Slovenije upravlja građanima i nevladinim organizacijama koji ne žele dozvoliti Hrvatskoj da radioaktivne otpade iz nuklearne elektrane Krško smjesti na granicu sa Bosnom i Hercegovinom. Iz nevladinih organizacija iz BiH ističu da su ovakvi tekstovi određena vrsta pritiska na nevladin sektor koji se bavi ekološkim temama. Dodaju da su jaki i spremni da nastave sa svojim radom u cilju zaštite interesa građana i građanki, ne samo BiH i nego i Hrvatske.

Nataša Crnković, predsjednica Centra za životnu sredinu ističe da su u tekstu koji je objavljen u Hrvatkoj iznesene neistine, a to ne može i neće pokolebati građane u istrajnoj borbi kada je u pitanju zaštita rijeke Une, životne sredine i života ljudi.

“Zajedno smo prevazišli sve moguće podjele koje prate BH društvo, od etničkih do političkih podjela, posljednje je što ćemo dozvoliti da ciljani napadi koji imaju za temu satanizaciju građanskog organizovanja poljulja dugogodišnji rad na slučaju Trgovska gora. Ekološki aktivisti skoro svakodnevno trpe prijetnje i stigmatizaciju, no upravo ovakvim pismima nastojimo da korektivno djelujemo, da dajemo ispravne informacije i poručimo da nas trivijalne prijetnje nipošto neće zaustaviti”, rekla je za BUKU Nataša.

BORBA ZA OČUVANJE LJUDI I OPSTANKA NA OVIM PROSTORIMA

Nataša se nada da je javnosti jasno da je bavljenje životnom sredinom daleko od očuvanja ponekog insekta, pećine ili rijeke.

“Uz sve to, to je i mnogo više, to je borba za očuvanje ljudi, njihovog zdravlja i opstanka na ovim prostorima. Još dugo će naše vlasti kao na tržnici pokušati prodavati naše najvrjednije resurse, te će naša borba potrajati i biti sve važnija. Životi mnogih jesu ugroženi ovakvim projektima, ali i zagađenjem i ograničavanjem pristupa resursima kao što je voda. Zdrava životna sredina i pristup prirodnim resursima su neka od osnovih ljudskih prava, te ih kao takva trebamo i zahtjevati, bez kompromisa”, ističe Nataša.

Dodaje da kada čitav region ruši rekorde po aero zagađenju, kada se rijeke guše u otpadu, hiljade ljudi napušta zemlju, virus korona mijenja obrasce po kojima su skoro svi sektori do sada funkcionisali, vrijeme je da se okrenemo sebi i prirodi.

“Vjerujem da je zdrava životna sredina naša razvojna šansa, ali ne u eksploatatorskom smislu, no upravo suptrotno, kroz održiva rješenja, očuvanje, poljoprivredu, turizam i srodne grane”, kaže naša sagovornica.

Nataša kaže da je Centar za životnu sredinu  od početka u ovoj temi i ostaju pratiti i pomagati kolege iz organizacije Green team iz Novog Grada, koji su nosilac i motor čitavog procesa.

“Stavljamo svoje resurse njima na raspolaganje, ali i kontinuirano radimo na tome da ova tema dobije međunarodni karakter što i zaslužuje obzirom da našu šansu vidimo u primjeni međunarodnih konvencija i procjeni uticaja na životnu sredinu gdje vjerujem da možemo dati veliki doprinos. Povezali smo se sa stručnjacima iz naših evropskih partnerskih organizacija, obzirom da je ovo jako specifična tema, te su naše ekspertize vrlo ograničene.Moje očekivanje je da će vlasti u Hrvatskoj ozbiljno preispitati, a u konačnici i odustati od lokacije Trgovske gore za odlagalište, posebno nakon razornih zemljotresa koji su pogodili upravo bliže područje ove lokacije”, ističe Nataša.

Dajana Cvjetković iz Centra za promociju civilnog društva rekla je da nevladine organizacije ispunjavajući svoju misiju često pored aktivnosti usmjerenih na svoje korisnike/ce, kritikuju neadekvatne programske mjere, politike, ili odnose donosioca odluka prema građanima i građankama i društvu u globalu.

“Zbog toga je za očekivati da su nevladine organizacije pod pritiscima, i ovi pritisci iz Hrvatske su očekivani, ali nisu prihvatljivi posebno jer se zasnivaju na neistinama i obmanjuju javnost, kako bi skrenuli fokus sa problema Trgovske Gore. Ovdje je važno naglasiti da susjedna zemlja optužuje druge susjedne zemlje da upravljaju nevladinom organizacijama, koje su trenutno najglasniji protivnici izgradnje centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Pritisak postoji, i njegova medijska forma je samo jedan oblik koji je trenutno prisutan, ali nevladine organizacije su jake, ujedinjene i spremne da se odbrane od pritisaka i nastave sa svojim radom u cilju zaštite interesa građana i građanki, ne samo BiH i nego i Hrvatske”, rekla je za BUKU Dajana.

PRIORITET ZAŠTITA UNE

Dajana dodaje da su pitanja zaštite okoliša prioritetna i direktno su vezana za kvalitet života stanovništva, ekonomski rast i razvoj zemlje, globalnu sliku zdravlja i blagostanja svih.

“Ako se fokusiramo na manji geografski obuhvat, i pitanje Trgovske Gore, onda možemo jasnije da vidimo koliko je važno zaštiti okoliš prije svega zbog ugroženih ljudskih života. Ljudi koji žive u blizini Une nisu samo zaljubljenici u njenu ljepotu i snagu, oni su ovisni o Uni. Rijeka za stanovništvo Krajine predstavlja izvor života, pitku vodu, privredni i turistički resurs, tako da bi prioritet svih nas trebao biti zaštita Une. Ako se dovoljno aktueliziraju teme zaštite okoliša, i ako se pozicioniraju na dugoročnu ali i dnevno političku agendu donosioca odluka, možemo očekivati i zaštitu života ali i unapređenje kvalitete života i životnog vijeka pojedinca/ke, što bi nam svima trebao biti prioritet”, ističe Dajana.

Ona ističe da su očekivanja kada je Trgovska gora u pitanja velika, kako od stručnih timova, donosioca odluka, medija, tako i od organizacija i građana/ki.

“Želimo da ovo pitanje poprimi međunarodni karakter  koji zasužuje, a ne da bude slučaj BiH.  Trenutno očekujemo da će formirani timovi biti funkcionalniji, proaktivniji i da će tražiti sve dostupne mogućnosti za sprecavanje gradnje na Trgovskoj Gori. Mi kao CPCD svu ekspertizu i resurse stavljamo na raspolaganje organizaciji koja veliki dio borbe nosi na svojim leđima to je Green Team iz Novog grada, ali i vladinom sektoru za koji istinski želimo vjerovati da će uključiti nevladin sketor kao partnera u ovim procesima, te da će civilni sektor biti dio pravnih timova koji su neophodni u ovoj borbi”, ističe naša sagovornica.

Ova tema će u narednom period svakako dobiti ako ne međunarodni onda svakako regionalni značaj, jer se BiH protivi izgradnji nuklearnog otpada u blizini svoje granice.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *