Prehrambeni trendovi koji su obilježili 2020. i što očekivati u ovoj godini

Vrijeme je za podvlačenje crte i zbrajanje dojmova u prehrambenim trendovima koji su obilježili proteklu godinu, o kojoj nam piše nutricionistica Tena Tarnai. 

Početkom 2020.godine život nam se gotovo izokrenuo naopačke, i doveo do korjenitih promjena u svim sferama života. S obzirom na to prognozirati puno unaprijed bilo bi jednako kao čitati nekome iz dlana budućnost, međutim pojedini prehrambeni trendovi i prehrambena ponašanja “novog normalnog” svakako imaju svoju perspektivu ostati i u idućoj 2021. godini. 

Izbijanjem pandemije COVID-19 svjedočili smo nepreglednim redovima na kasama i ispražnjenim policama u trgovinama. Među najtraženije artikle dospjeli su brašno, mlijeko, šećer, sol, tjestenina i riža, konzerve, a da ne spominjem potragu za kvascem! Zaista, prehrambena industrija iako pogođena krizom kao i sve druge, pokazala je određenu otpornost. Čak štoviše, kriza je uzrokavala dodatan rast potražnje, ali i generirala inovacije, nove načine opskrbe i marketinga.

DOSTAVA  HRANE  I  ONLINE  TRGOVINA

Uvođenjem mjera o ograničavanju okupljanja i zatvaranju ugostiteljskih objekata, vrlo brzo je pravi uzlet doživjela dostava hrane. Iako prisutna zapravo dugi niz godina, nikad više restorana nije dostavljalo; ne samo pizzu, već gotovo kompletne ili barem dio svojih menija. Također, već neko vrijeme moguće je obaviti kompletnu trgovinu namirnica u pojedinim marketima, s dostavom na kućna vrata. Nesumljivo je kako će se ovi trendovi preslikati I na iduću 2021.godinu. .

Paralelno se pojavljuju udruženja lokalnih OPG-ova, tzv. online zelene tržnice, koji na ovaj način plasiraju svoje proizvode i prerađevine, dakako s dostavom na kućnu adresu. Pojavila se također i ideja najma poljoprivrednog zemljišta pomoću kojeg se najmodavac pretplačuje na voće i povrće koje se na istome i uzgoji. Potrošači su oduvijek znali cijeniti loalno i domaće, a u vremenima krize, kada transport i opskrba hiper- i super- marketa može biti problem, lokalni poljoprivrednici imaju svoju nišu za uspjeh i plasman robe. Osim toga, pokazali su se puno prilagodljivijima novim tehnologijama i načinima komunikacije s kupcima te je vrlo zanimljivo vidjeti što će sa sobom u ovom pogledu donjeti 2021.godina.

“PLANT  BASED”, KUKCI  I  MESO IZ LABORATORIJA!

Vegetarijanska i veganska prehrana nisu nepoznanica i redovno pune rubrike novina i portala o benefitima na zdravlje. Općenita posvećenost i okrenutost prehrani temeljenoj na biljnim namirnicama “plant based” iz godine u godinu ima sve više sljedbenika i aktivnih zagovornika. Zapravo, ovdje lokalno prisutna Mediteranska prehrana u sojoj osnovi je model “plant based” prehrane. Zdravstveni dokazi dobrobiti ovakvog načina ishrane su brojni i neupitni. U isto vrijeme kada nastojimo smanjiti zagađenje i opterećenje okoliša otpadom, učiniti poljoprivredu samoodrživom,a ujedno promovirati zdrav način života “plant based” postaje mainstream. Trenutno vrlo popularan oblik povremenog vegetarijanstva “fleksitarijanstvo” zazuima gotovo vodeće mjesto po brzini rasta sljedbenika u svijetu. 

Znanstvenici u svojim studijama također zagovaraju vegetarijanstvo. Zaista s porastom ukupnog broja stanovnika izazov postaje proizvesti dovoljno hrane za sve. Činjenica je kako sve predikcije govore u prilog prelasku na biljne protein, odnosno vegetarijanstvo. Lokalno, svježe i sezonsko opet dolazi u središte, a domaći proizvođači ovdje mogu postati jedni od glavnih pokretača promjena. 

U priči o alternativnim izvorima proteina svakako treba spomenuti kako je Singapur prvi dozvolio prodaju pilećeg mesa za prehranu ljudi, američkog start-upa Eat Just, uzgojenog u laboratoriju iz životinjskih stanica. U Europskoj uniji se takvo meso, komercijalno dostupno očekuje do 2023.godine.

Nadalje, ne treba zaboraviti, kako smo u jeku prvog vala pandemije COVID-19 na policama Kauflanda mogli naći kukce, proizvode od brašna s proteinima proizvedenim od kukca: krekeri od cvrčka, burger, falafel ili bolognese s proteinskim brašnom od kukaca… Prehrana kukcima nije novost i procjena je da se u svijetu njima hrani više od 2 milijarde ljudi. Proizvodnjna manje opterećuje okoliš, isplativija je, a nutritivno ovdje govorimo o izuzetno velikim i koncentriranim izvorima proteina. Kako će se ova priča i ponuda razvijati na našem tržištu koje nije naviklo na ove namirnice, ostaje nam pričekati. 

IMUNITET  I  DODACI  PREHRANI

S dolaskom hladnijeg vremena raste zanimanje za hranom i dodacima prehrani koji se preporučuju kako bi se dodatno osnažio imunosni sustav. S pojavom virusa SARS-CoV-2 interes za ovim suplementima je toliko narastao da su se i ljekarne suočile s nestašicama. 

U središte zanimanja je došao vitamin D. Naime, već neko vrijeme se pokušava skrenuti pažnja na opasan manjak ovog vitamin među populacijom, a kada tome ubrojimo njegovu modulatornu ulogu u funkcioniranju imunosnog sustava jasno je otkud toliki interes. Gotovo zlatni standard zimske suplementacije, ove godine nije izostao i “stari” vitamin C. Puno se govorilo i o mineralu cinku, ali i o beta- glukanimaprobioticima, kurkumi, adaptogenim biljkama te preparatima na bazi konoplje.

Interes javnosti rastao je paralelno kako su se otkrivale nove spoznaje o novom virusu. Zapravo u jednom trenutku smo imali situaciju gdje su znanstvenici, novinari, ali i šira javnost pretraživali znanstvene časopise s ciljem pronalaženja najboljeg saveznika za podizanje imuniteta i borbu protiv novog respiratornog virusa.

Ono što je bitno naglasiti (dokaza za to je još uvijek malo) jest kako strategijom primjene imunomodulatornih nutrijenata: vitamin D, vitamini B, vitamin C, cink, selen i probiotika možemo doprinijeti jačanju imunosnog sustava.

Hrana, obogaćene namirnice, pića, suplementi koji za cilj imaju doprinijeti jačanju imunosnog sustava zasigurno će ostati veliki trend i u idućoj godini. Kako svake godine sve više govorimo o važnosti mikrobiote i otkrivamo sav značaj ovog “zasebnog svijeta u nama”, probitoci, fermentirana hrana i funkcionalni napitci svakako će zauzeti značajno mjesto i u 2021. Osim suplemenata, poželjno je u prehranu uključiti fermentirane namirnice, obratiti pažnju na dovoljan unos povrća i voća, ribe, jaja, fermentiranih mliječnih napitaka i biljnih proteina.

Situacija u kojoj smo se svi našli mnoge je osvijestila i navela na discipliniranje glede razmišljanja o prehrani i hrani općenito, njezinom planiranju, ali i utjecaju koje ona ima ne samo na zdravlje već i okoliš u globalu. Prehrambena 2020.godina svakako je bila zanimljiva i izazovna.

Tena   Tarnai, mag.nutr.

Izvor: dubrovniknet.hr

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *